Poslovne vijesti - Bosna i Hercegovina

Sve manji interes firmi iz Republike Srpske za poslove u Njemačkoj

Prema javnom konkursu, koji je u avgustu objavila Spoljnotrgovinska komora BiH, u saradnji s Privrednom komorom Federacije BiH i Privrednom komorom Republike Srpske, preduzećima iz BiH pripalo je 1.910 dozvola, od čega je Republici Srpskoj pripalo 636.

Mile Petrović, sekretar Udruženja građevinarstva i industrije građevinskog materijala pri Privrednoj komori Republike Srpske, u razgovoru za "Nezavisne novine" potvrdio je da su kontingenti raspoređeni na drugoj sjednici koja je održana 27. avgusta ove godine.

"Kontingent je raspoređen na 17 privrednih društava, od čega je 15 korisnika detašmana, a dva su nova privredna društva. Njih 17 je konkurisalo za redovni dio kontingenta, dok je osim za redovni, sedam privrednih društava konkurisalo i za posebni dio kontingenta", istakao je Petrović.

Inače, prema konkursu, ukupni kontingent od 1.910 dozvola raspoređen je tako da se 840 dozvola odnosi na oblast građevinarstva, 510 dozvola na oblast izolaterstva, a 560 dozvola na oblast ostalih djelatnosti, to jeste montažerstvo, rudarstvo i druge djelatnosti.

Za preduzeća iz Republike Srpske konkursom su bile predviđene 222 dozvole za oblast građevinarstva, 136 dozvola za oblast izolaterstva i 148 dozvola za oblast ostalih djelatnosti.

Kada je riječ o posebnom kontingentu, od ukupno 391 dozvole, preduzećima iz Srpske pripala je 1/3 od ukupne kvote.

Za razliku od ovogodišnjih 17 prijavljenih privrednih društava, ranijih godina interesovanje je bilo veće, pa su se lani na konkurs prijavile 24 firme, a 2023. godine njih 29.

Za Petrovića postoje dva razloga zbog čega je takvo stanje.

"U Njemačkoj su smanjene privatne investicije za 27-28 procenata, posebno u oblasti grube gradnje, gdje se trpe veliki privredni udari i posljedice, dok je drugi razlog nedostatak naše domaće radne snage", objasnio je Petrović za "Nezavisne novine".

Kako je dodao, ovaj sektor se nalazi u dosta teškom stanju.

"Mi se uzdamo da bismo se u narednom periodu opet mogli vratiti na neko prethodno stanje kako je bilo", ističe on.

Nenad Stanišljević, tehnički direktor Građevinskog preduzeća "Vranica" Banjaluka, u razgovoru za "Nezavisne novine" istakao je da oni odranije koriste detašmane i da u Njemačkoj rade već osam godina.

"Međutim, od krize u Ukrajini tamo su se prilike poprilično pogoršale i stala im je stanogradnja. To je veliki problem onda u našoj branši, to je prouzrokovalo manjak posla, a prije toga je bilo viška posla", kaže Stanišljević.

Kako dodaje, treću godinu zaredom pokušavaju opstati u Njemačkoj bez obzira na loše uslove.

Inače, kako kaže, oni se bave grubim građevinskim radovima, a prema njegovim riječima, u instalaterskim poslovima je bolja situacija.